|
D
K
|
|
 UNESCO
SPOMENICI
- HRVATSKA
|
|
UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine. Popis sadrži ukupno 878 spomenika u 145 država. Od toga su 678 spomenici kulture a 174 su spomenici prirode, dok su još 26 spomenika istovremeno obuhvaćeni u obje liste.
Spomenici pod zaštitom UNESCO-a
u Hrvatskoj: Dioklecijanova
palača u Splitu, Eufrazijeva bazilika u Poreču,
Povijesni grad Trogir,
Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku,
Dubrovnik,
Plitvička Jezera i
Starogradsko polje na Hvaru.
|
|
|
|
|
Dioklecijanova palača - Split
Dioklecijanova palača je 1979. uvrštena u UNESCO-v popis svjetske baštine. To je jedan od najbolje sačuvanih spomenika rimskog graditeljstva na svijetu. Careva palača je sagrađena između 295 i 305 godine kao kombinacija luksuzne vile i rimskog vojnog logora (castruma), podijeljena na četiri dijela dvjema glavnim ulicama. Južni dio palače bio je predviđen za cara, njegove odaje, a sjeverni dio za carsku vojsku, poslugu, spremišta i sl. Građena je od kamena s Brača, a ukrasni detalji kao sfinge, mramor i klesane dekoracije su donešeni iz Egipta, Italije i Grčke.
|
|
|
|
Budući da je palača bila udaljena od najbližeg velikog grada 6km (Salona), bila je okružena bedemima (16 bedema). Postojala su četiri ulaza u palaču, tri s kopnene i jedan s morske strane. Južna strana okrenuta moru (koju je u Dioklecijanovo vrijeme zapljuskivalo more) imala je manje otvora i vrata nego istočna i zapadna strana koje su bile međusobno slične i bez ukrasa. Sjeverni ulaz, s dvostrukim vratima, je bio glavni ulaz u palaču. Od dviju glavnih ulica (cardo i decumanus), cardo je vodio na peristil (otvoreni prostor ispred carevog stana). Na lijevoj strani se nalazio carev mauzolej (danas katedrala sv. Dujma), a s desne strane su se nalazila tri hrama. Glavni hram je bio Jupiterov (koji je dobro očuvan), a druga dva Kibelin i Venerin. Vestibul i danas djeluje fascinantno. To predvorje carevog stana je nekada imalo veliku kupolu, a prije čak pola stoljeća se u njemu i stanovalo.
|
|
Zgrade različitih povijesnih razdoblja i stilova su dobro sačuvane, kao i Dioklecijanova palača koja je očuvala svoju jezgru do danas. Kod transformacije palače u grad, carski mauzolej je s vremenom pretvoren u katedralu. Katedrala je originalno bila posvećena Djevici Mariji ali je krajem srednjeg vijeka preimenovana u salonskog mučenika i zaštitnika Splita - Sv. Dujma. Dioklecijanova palača je možda jedini kulturni spomenik u svijetu u kojem ljudi još borave. Dobro očuvani Peristil, Dioklecijanov mauzolej, Jupiterov hram, ranokršćanske crkvice, romaničke kuće, djela kipara Jurja Dalmatinca i mnogi drugi spomenici svjedoče o bogatoj povijesti.
|
|
|
|
|
|
D
K
|
|
|
Eufrazijeva bazilika - Poreč
Eufrazijeva bazilika je najznačajnije kulturno dobro grada Poreča, 1997.g. upisano u UNESCO-v popis svjetske baštine. Čini je kompleks sakralnih građevina podignutih u vrijeme biskupa Eufrazija (6. stoljeće). Osim bazilike obuhvaća i atrij, krstionicu, biskupski dvor te ostatke mozaika i sakralnih objekata iz 3., 4. i 5. stoljeća. Mozaici su dobro sačuvani i usporedivi su samo s onima u Ravenni (Italija). Prema podnim mozaicima i sačuvanim natpisima moguće je pratiti sve faze gradnje, adaptacije i obnavljanja. U bazilici na središnjem mjestu u apsidi je lik Bogorodice s djetetom Isusom, a uz njih su anđeli. Tu su još i biskup Eufrazije koji drži maketu crkve i njegovi rođaci. Ispod toga, s lijeve i desne strane, u bogatim su mozaicima dani prizori Navještenja i Pohođenja Djevice Marije. Današnji je oblik bazilika dobila u 13. i 15. stoljeću, a crkveni je toranj izgrađen u 16. stoljeću.
Turistički obilazak je moguć svakodnevno osim u vrijeme crkvenih obreda.
|
|
|
|
|
D
K
|
|
|
Povijesni grad Trogir
Grad Trogir leži na otočiću između kopna i otoka Čiova. Specifičnost grada je u kiparskom umijeću na kamenu. Zbog te ljepote i vrijednosti UNESCO je uvrstio staru gradsku jezgru Trogira u popis svjetke baštine. Šetnja ulicama Trogira je poput putovanja u prošlost, u vrijeme Grka, Rimljana te Mlečana.
U gradu gotovo svaka kuća ima stilska obilježja, grb ili natpis. Sačuvane su brojne palače i kuće (većina ih potječe iz 13.stoljeća) te desetak crkava. Na južnoj strani grada sačuvan je veći broj srednjovjekovnih zidina s kulama (Ostali djelovi zidina porušeni su uglavnom početkom 19.st.). Tik uz južna gradska vrata sačuvana je loggia, u kojoj su se noću sklanjali putnici nakon što bi se gradska vrata zatvorila. Sjeverna vrata grada čuva kip Sv. Ivana. U jugozapadnom dijelu grada je utvrda Kamerlengo, iz 15. stoljeća. Služila je za smještaj mletačke vojske, a dobila je ime po Kamerlengu (Camerariusu), mletačkom činovniku koji je vodio financijske poslove. Danas tvrđava ima funkciju ljetne pozornice. Na suprotnoj strani se nalazi kula Sv.Marka koja je izvorno bila spojena s kulom Kamerlengo u svrhu obrane od turskih napada.
Na istočnoj strani grada, na gradskom trgu je katedrala, općinska
(kneževa) palača, gradska loggia (koja je služila kao sudnica) te
palača plemićke obitelji Ćipiko. Ulaz u katedralu Sv.Lovre
(poznatijoj kao katedrala Sv.Ivana) uveličava romanički portal,
remek-djelo najvećeg hrvatskog kipara, majstora Radovana iz 1240.
Na portalu su prikazane scene rođenja Krista i njegova života. Uz
portal na lavovima se uzdižu kipovi Adama i Eve. Unutar katedrale
možemo naći djela Andrije Aleši, Nikole Firentinca, Ivana Duknovića
te mnogih drugih.
Jezgru grada čine još i crkva sv. Barbare (najstarija sačuvana
crkva, minijaturna bazilika, restaurirana u XI. stoljeću), crkva
sv. Petra (pripadala je istoimenom ženskom samostanu), dominikanski
samostan Sv. Dominika te benediktinski samostan Sv. Nikole s muzejem
Kairosom.
|
|
|
|
|
|
D
K
|
|
Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku
Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku je jedinstveni spomenik sakralnog graditeljstva, uvršten u UNESCO-v popis svjetske baštine 2000. godine. Podignuta je na južnoj strani središnjeg starog gradskog trga. Ideja o gradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298.g. kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i status grada.
Gradnja je, međutim, započela tek 1431. i trajala uz prekide do 1536. godine. Juraj Matejev Dalmatinac (Georgius Mathei Dalmaticus), koji se likovno obrazovao u Veneciji, je bio pozvan da vodi gradnju hrama. Majstor kasne gotike je promijenio prvobitnu koncepciju crkve pa pod njegovim vodstvom nastaju pobočne lađe, svetište, apside ukrašene vijencem od 72 uklesana portreta građana, koji su u to vrijeme živjeli u Šibeniku, te sakristija. Posebnost katedrale je u gradnji isključivo od kamena (bez upotrebe ikakvih drugih elemenata). Kamen za gradnju donosio se s otoka Korčule, Suska, Brača, Raba i Krka.
Nakon smrti Jurja Dalmatinca Nikola Firentinac je nastavio gradnju (završetak pobočnih lađa, kupola i projekt krovišta - kamenih svodova) u čistoj renesansi. Nakon njegove smrti 1505.godine, gradnju katedrale su konačno završili Bartolomeo i Giacomo de Mestre.
Krstionica katedrale, djelo Jurja Dalmatinca, je u prizemlju južne apside. Puna je kamenih ukrasa, a svod je ukrašen likom Boga te likovima anđela.
|
|
|
|
|
|
|
D
K
|
|
|
Dubrovnik
Dubrovnik, biser Jadrana, grad jedinstvene kulturne i političke
povijesti, je dio UNESCO-ovog popisa svjetske baštine od 1979.
godine. Svoju samostalnost doživljava nakon 13. stoljeća kada se
razvija Dubrovačka republika, trgovačka sila Mediterana. Dubrovčani
su čuvali slobodu trgovačkim i diplomatskim odnosima, ali i jakim
obrambenim zidinama te tvrđavama.
|
|
|
|
I danas su najveća atrakcija masivne zidine, dužine 2 km, visine 25m, s tvrđavama i kulama. Građene su i dograđivane od 12. do druge polovice 17.stoljeća S istoka grad čuva tvrđava Revelin, a sa zapada tvrđava Lovrijenac.
Tvrđava Revelin je sagrađena prema modelu španjolskog arhitekta Antonija Ferramolina. U tvrđavi su veličanstveni unutarnji prostori, koji su služili kao vijećnica i državna riznica. Ispred Revelina prema moru pruža se terasa u obliku trga s otvorenim pogledom na luku gdje se održavaju Dubrovačke ljetne igre. Tvrđava Lovrijenac se nalazi na hridi visokoj i do 40m. Tijekom godina je služila različitim svrhama, a poslije Drugog svjetskog rata vraćena je u izvorno stanje s natpisom na ulaznim vratima: "NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO" - Sloboda se ne prodaje ni za svo blago svijeta. Danas je poznata kao savršena scena za izvođenje Shakespeareova Hamleta za vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara.
Vrata od Pila su prvi susret s gradom sa zapada. Vanjska vrata u obliku renesansnog luka sagrađena su 1537. u zidu istoimene polukružne tvrđave iz 937. Nad glavnim ulazom postavljen je veliki kip Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, djelo Ivana Meštrovića. Minčeta, najsjevernija utvrda, dobila je ime po plemičkoj obitelji Menčetić. To je velika kružna kula s najvišom točkom odakle se pruža veličanstven pogled na grad.
Vrata od Ploča su istočna gradska vrata, slična Vratima od Pila, s vanjskim i unutarnjim vratima, kamenim mostom preko opkopa i drvenim mostom na podizanje.
|
|
|
Potres 1667.godine, nakon kojeg su sljedili i požari, opustošio je Dubrovnik. Međutim, obnovom su očuvane crkve, samostani, palače i fontane. Početkom 90-ih, za vrijeme agresije na Hrvatsku, Dubrovnik je ponovno značajno stradao. No srećom ljepotu i čar gradu su vratili hrvatski restauratori uz pomoć restauratora iz cijelog svijeta u suradnji s UNESCO-m.
Ostale znamenitosti
Velika Onofrijeva česma je završna točka dvanaest kilometara dugog gradskog vodovoda odakle je voda 1438. dovedena u grad. Ime je dobila po talijanskom graditelju Onofriju della Cavi. Smještena je na početku glavne ulice (Stradun). Stradun se proteže u smjeru istok-zapad između dvoja gradska vrata. To je najomiljenije šetalište domaćih i stranih posjetitelja.
Franjevački samostan je građen u romaničko-gotičkom stilu. Najstariji i najzanimljiviji dio samostana je klaustar. Gradio ga je klesar Mihoje Brajkov iz Bara od 1327. do 1348.godine. U muzeju samostana ističe se najstarija ljekarna u Europi, utemeljena 1317. Knjižnica samostana čuva tiskana i rukopisna djela, a poznata je po povijesnim glazbenim rukopisima s preko 10.000 skladbi, što je čini jednom od značajnih u Europi.
Knežev dvor je za vrijeme mandata kneza od mjesec dana bio javno sjedište i privatna rezidencija. Knez je bio na čelu izvršne vlasti (Malo vijeće - Consilium minus). Vanjsku politiku je vodio Senat (Vijeće umoljenih - Consilium rogatorum), a zakonodavna vlast je pripadala vijeću kojeg su činila vlastela (Veliko vijeće - Consilium maius). Dvor je nastao iz utvrde, a današnji izgled ima zahvaljujući napuljskom graditelju Onofrii de la Cava.
Palača Sponza - Palača Sponza sagrađena je oko stotinu godina nakon Kneževa dvora u stilu koji je mješavina kasne gotike i renesanse. Služila je kao carinarnica i kovnica novca. Danas je u njoj Dubrovački arhiv koji čuva najvažnije dokumente Dubrovačke republike.
Prema predaji Sveti Vlaho je spasio dubrovačke građane u 10. st. od napada Mlečana. U njegovu čast su sagradili crkvu na mjestu nekadašnje romaničke crkve. Crkva Sv. Vlahe je sagrađena 1715. u baroknom stilu. Unutrašnjost crkve je bogato uređena, a na glavnome oltaru, nalazi se kip Sv. Vlaha, koji u ruci drži model grada kakav je bio prije potresa. Zanimljivo je kako je kip preživio neoštecen veliki potres koji je uništio stariju crkvu.
Orlandov stup - kameni stup s likom viteza Orlanda. Lik Orlanda isklesao je u polureljefu 1418. godine Bonino iz Milana uz pomoć domaćih majstora. O stupu postoji legenda da je Orlando u osmom stoljeću pomogao Dubrovčanima da se odupru navali gusara. Duljina lakta na njegovoj desnoj ruci bila je mjera za dužinu u vrijeme Dubrovačke republike.
Posebno mjesto u kulturnom životu grada ima Dubrovačke ljetne igre (Dubrovnik Summer Festival) koji se održava od 1950. na otvorenim pozornicama (ispred katedrale Sv. Vlaha, tvrđave Lovrijenac i Revelin, otok Lokrum) ili unutar autentičnih prostora (Knežev Dvor, atrij palače Sponza, katedrala Sv. Vlaha). Dubrovnik International Film Festival svake godine ugošćuje poznate redatelje, glumce, glazbenike i druge posjetitelje iz cijelog svijeta.
|
|
|
|
|
D
K
|
|
|
Plitvička jezera
Plitvička jezera najpoznatiji su nacionalni park u Hrvatskoj i ubrajaju se među najljepše znamenitosti u Europi. Obilje i raskoš vode, zvukovi koju proizvode slapovi, snaga i moć prirode koja izaziva strahopoštovanje, vjerojatno je prvo što ćete osjetiti kad se prvi put susretnete sa plitvičkim jezerima.
Plitvička jezera čini skupina od 16 terasastih jezera međusobno povezanih slapovima, a kilometarska mreža drvenih mostića i šumskih staza omogućuje bliski kontakt posjetitelja sa slapovima i jezerima. Priroda koja sama gradi slapove, šume i biljke nacionalnog parka te živi svijet u jezerima i oko njih, razlog su oduševljenja tisuće posjetitelja svake godine.
Pregrade između jezera, preko kojih padaju prekrasni slapovi i slapići nastaju na poseban prirodni način koji traje već tisućama godina.
|
Taloženjem kalcijevog karbonata na dnu jezera i na potopljenim predmetima stvaraju se prirodne barijere, koje se izdižu iznad vode rastući stalno u visinu i širinu stvarajući spektakularne slapove. Velika raznovrsnost i različitost prirodnih oblika dovele su do toga da je Nacionalni park Plitvička Jezera upisan u UNESCO-ov "Popis svjetske baštine".
Ljepote parka pružaju sjedinjenje sa skladom prirode, bezbroj odmorišnih i izletničkih aktivnosti, duge šetnje prirodom i rekreativne programe za sve uzraste.
Naša ponuda privatnog i hotelskog smještaja u okolici samog parka omogućit će vam ugodan odmor na Plitvicama.
|
|
|
|
Znamenitosti
- Prošćansko jezero - na nadmorskoj visini od 636m, s najvećom dubinom od 37m. Zbog svoje dubine i širine jezerska voda ima tamno zelenu boju.
- Ciganovac jezero - dobilo je ime prema legendi koja kaže da se u jezeru utopio «cigan» kada je lovio ribu. Jezero dobiva vodu iz Prošćanskog jezera. Najzanimljiviji detalj jezera je slapište Prošćanskog jezera s urušenim sedrenim blokovima.
- Okrugljak jezero - dobilo je ime po okruglom obliku. Nadmorska visina jezera je 613m. Tu je i Labudovački slap ispod kojeg su brojne pećine («špiljski park»)
- Kozjak jezero - dobilo je ime prema legendi koja kaže da se u jezeru utopilo 30 koza kada su prelazile s obale na otočić bježeći od vukova.
- Gavanovac jezero - dobilo je ime prema legendi da je u jezeru nestalo Gavanovo blago
Gastro
- Lička kuća, restoran koji se nalazi u Nacionalnom parku Plitvička jezera, pružit će vam nezaboravne trenutke uživanja u prirodi i ponuditi vam brojne domaće specijalitete ličkog kraja
- Na ulasku u Nacionalni Park naići ćete na štandove na kojima mještanke prodaju izvorne kolače i slastice ovog kraja koji su napravljeni po receptima starima stotine godina i koji se stoljećima prenose usmenom predajom
- Teletina i krumpir ispod peke
- Pastrva sa žara i marinirana pastrva
- Janjetina sa žara
- Kiselo mlijeko i domaći sirevi
|
Avantura
- Istraživanje flore i faune
- Šetnje kilometrima staza
- Razgledavanje parka elektročamcem i panoramskim vozilom
Izleti
- Istraživanje flore i faune
- Šetnje kilometrima staza
- Razgledavanje parka elektročamcem i panoramskim vozilom
Zabava
Plitvička jezera su mjesto gdje ćete se vraćati ponovno i ponovno, zbog prekrasnog neponovljivog krajolika i ugodnih hotela i restorana. U autentičnom restoranu Lička kuća možete kušati specijalitete ličkog kraja te gledati njihovo pripremanje.
Mikroklima
Za vrijeme vrućih ljetnih dana na Jadranu posjetite Plitvice i rashladite se, jer za ljetnih dana prosječna jutarnja temperatura iznosi 9 °C, a popodnevna 24 °C što znači da su ljetne temperature za odmor na Plitvičkim jezerima ugodne i osvježavajuće.
Zimi temperature budu oko - 3 °C i uglavnom sniježi tako da posjetitelji mogu uživati u zimskim radostima, vožnji saonicama i skijaškom trčanju.
|
|
|
|
|
|
D
K
|
|
|
|
|
|
Starogradsko polje
Polje blizu Starog Grada na Hvaru je u srpnju 2008. uvršteno u UNESCO-v popis svjetske baštine.
Stari grad je najstariji grad na otoku Hvaru. Smješten je na sjeverozapadnom dijelu otoka u zaštićenom zaljevu. Na mjestu Starog Grada su Grci u 4. stoljeću pr. Kr. osnovali grad imenom Pharos, a bilo je naseljeno i u Rimskom dobu kad je mjesto bilo nazvano Pharia. Starogradsko polje potječe iz razdoblja antičke Grčke. Grci su izvršili podjelu zemljišta na pravokutne čestice jednakih dimenzija. Na prostoru polja je zabilježeno više od 100 arheoloških lokaliteta gdje su pronađeni manji gospodarski objekti iz grčkog doba te brojne rimske villae rusticae (ladanjsko-gospodarska imanja). Najpoznatija je villa rustica Kuponovik sjeverno od današnje ceste Jelsa-Stari Grad te grčka kula Maslinovik sjeverno od sportskog aerodroma u polju.
Ovakva podjela zemljišta predstavlja značajan antički graditeljski projekt te najbolje očuvanu grčku parcelaciju na Mediteranu.
|
|
|
|
|
|
.
